Rezervacija



Calendar

Calendar
Odrasli
18+
Djeca
12-18
Djeca
2-12
Djeca
0-2

Prognoza vremena

16ºVodice  

Vlažnost39%

VjetarSSI, 8.7 km/h

 
22.10 V: 15 N: 14
23.10 V: 20 N: 20
24.10 V: 19 N: 19
25.10 V: 20 N: 20

Anketa

Da li vam se sviđa nova web stranica?





Newsletter

Upišite se na mailing listu i putem e-maila primajte obavijesti o novostima i akcijama naše ponude.

Lokacija

Villa Estella location
  • Vodice
  • Croatia

Izlet na Kornate

Izlet na Kornate

U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati.

Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.

Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski ekosustav.

Kornati su najgušći arhipelag na Sredozemlju. Nigdje se u ovom velikom moru nije na tako malo prostora stisnulo toliko otoka. Zbog nejasnog kriterija oko definicije otoka općenito, nema opće suglasnosti o njihovu broju. No smatramo da nećemo pogriješiti ako ovaj broj zaokružimo na 150. Površina akvatorija u kojemu su smješteni iznosi oko 320 km2 . 

Najveći otok u arhipelagu jest Kornat. Murterini, najbrojniji među vlasnicima posjeda, nazivaju ga Kurnat, otočje Kurnati, a sebe Kurnatarima, ostali susjedi i šira javnost uglavnom Kornat i Kornati. Površina otoka iznosi 32 525 315 m2 ;duljina litorala 66,1 km, a visina 235m - vrh Metlina. Otok je dug 25,2 km ili 13,6 morskih milija. No osobitost i prepoznatljivost kornatskog arhipelaga čine mali otoci. 

Poput mnogih onodobnih stočara i težaka, i Kurnatari su do pašnjačkih i kasnije obradivih površina dolazili paljenjem. Postupak se obnavljao svakih nekoliko godina, po određenom redu i u određeno vrijeme. Iako se zna da su događaji ponekad izmicali kontroli, u cjelini, pašnjak se palio organizirano. Posljedica paljenja pašnjaka danas je gotovo lunarni pejzaž Kornata i joše nekih većih otoka, npr. Kurbe, Škuja, Lunge. 


Suhozidi

Od svih proizvoda koje je stvorila kornatska ruka najvažniji i najupečatljiviji svakako je zid, točnije suhozid. Jedno od temeljnih obilježja suhozida jest sama orijentacija. Zbog toga što su svi veliki otoci izduženi, svi su zidovi građeni od mora do mora, to jest s jedne strane otoka na drugu. Zid je točno toliko visok da ga ovca ne može preskočiti niti prijeći na tuđi pašnjak. On je onoliko širok koliko je potrebno da ga snaga vjetra ne razori. 

Samo još jedan artefakt na kornatskom kršu pobuđuje jednaku pozornost kao suhozid. To su izolirane ograde - maslinici obzidani širokim suhozidom. Nalazimo ih na više od stotinu mjesta u arhipelagu, i to na "najneočekivanijim" lokacijama. Na strmim stranama Škuja i Smokice, na sedlima Smokvene i Gustaca, na blagim pristrancima Njivice, Piškere, Žakna, Lavse, Suhe Punte, Stativala, Pinezela i Grbe, na ravnim platoima od Knježaka do Šipnata.


Nacionalni Park Kornati

Dio Kornatskog otočja, otprilike dvije trećine kopna i akvatorija, danas je nacionalni park. Iz Zakona o uvođenju najvećeg stupnja zaštite izostavljeni su Žut i Sita sa svojim otocima, iako geomorfološki, geografski i kulturološki pripadaju kornatskoj otočnoj skupini. Od proglašenja otočja nacionalnim parkom, 1980., na Kornatima su provedena mnoga znanstvena istraživanja, osobito ona koja se odnose na prirodnu baštinu. Ova su istraživanja iznijela na vidjelo brojne obavijesti o geološkim, meteorološkim, zemljopisnim, biološkim i drugim osobitostima otočja. Popisano je do sada 537 biljnih vrsta na kopnu, 226 svojti bentoskih alga, oko 850 vrsta živih organizama u moru, a među njima 579 beskralježnjaka, 160 vrsta ribe, jedna kornjača i tri vrste sisavaca, od kojih je jedan - morska medvjedica - vjerojatno zauvijek izgubljen. 

Unatoč tako velikim brojevima, svi se slažu da su Kornati nedovoljno istraženi. Ovu tvrdnju može potkrijepiti samo jedan podatak. Znanstvenici smatraju da bi se broj svih živih organizama u moru, kada bi bili istraženi, kretao između 2500 i 3000. Isto tako nedostatno je istražena i opisana antropološka baština otočja. 

U parku postoje ugostiteljski objekti koji mogu pružiti temeljne usluge posjetiteljima, služba nadzora i kontrole ponašanja posjetitelja, informativni i receptivni punktovi. Posjetiteljima je dozvoljeno kretanje unutar cijelog parka, osim područja oko otoka Purare i hridi Male Purare i Volića koje je proglašeno zonom posebne zaštite. Posjetitelji Nacionalnog parka "Kornati" uvijek moraju uvažavati i poštovati činjenicu da su svi kornatski otoci, osim što su zaštićeni kao prirodna baština, privatno vlasništvo. 

Na području Nacionalnog parka "Kornati" postoji osam uređenih i označenih planinarskih staza koje vode do vidikovaca s kojih je moguće vidjeti Kornate u cijelosti ili neke od njihovih najljepših dijelova. Te staze označene su i osmišljene pod zajedničkim imenom - Planinarski put Kornati. 


Zona posebne zaštite

Otok Purara središte je zone posebne zaštite u Nacionalnom parku "Kornati". Na Purari i hridima Klintu (Mala Purara) i Voliću te na prostoru oko njih, zabranjeno je zadržavanje ljudi i plovila zbog očuvanja prirode od bilo kakvog utjecaja. Otok Purara i prostor oko njega pod stalnim su nadzorom znanstvenika koji izučavaju život u moru i na otocima. Na Purari živi veliki broj raznovrsnih vrsta ptica, i brojne biljne vrste, a otok je posebno slikovit u vrijeme cvatnje smilja i kadulje, kad se na njemu pojavljuju oblaci leptira. 


Crkva gospe od Tarca

Prostor oko polja Tarca bez sumnje je prvo kolonizirano mjesto na otočju. U Žejkovcima, susjednom polju, pronađena je sjekira iz neolitika, a oba su polja okružena mnogim liburnskim gomilama. Na brdu iznad Tarca sagrađena je, po svemu sudeći u VI. st., utvrda Tureta, čija je vojna posada osiguravala sigurnu plovidbu Kornatskim kanalom. Tureta je jedina utvrda iz toga vremena na Jadranu koja nije razorena, očito stoga što se nalazila na mjestu bez naselja, pa stanovništvo nije posegnulo za njezinim kamenom. Utvrda je danas u zapuštenom stanju. U podnožju brda, na prostoru između male uvale i polja, sagrađena je, čini se u isto vrijeme, crkva svete Marije. Do danas još nije ponuđen odgovor na pitanje je li prije sagrađena crkva ili utvrda ili su možda sagrađene istodobno.

Ovo je bila crkva velikih dimenzija (oko 20x13 m) i teško je vjerovati da je služila samo lokalnim vjernicima jer tragovi naselju koje bi opsluživala tako velika crkva nisu pronađeni. Vjerojatnije je da je bila utočište mornara koji su u zaklonjenim uvalama Šipnata, Levrnake ili Telašćice čekali povoljne vjetrove za plovidbu Jadranom. Od crkve je danas sačuvana samo apsida i dio temelja. U kasnom srednjem vijeku u njezinu glavnom brodu podignuta je crkvica posvećena Gospi od Pohođenja, a koju narod zove Gospe o'' Tarca. U njoj se prve nedjelje u srpnju održava služba Božja s blagoslovom polja i mora. Na stotine brodova tada hrli prema Tarcu. Ta zavjetna procesija brodovima jedan je od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.

Izvor: www.tzo-murter.hr

Tečajna lista

AUD Australija 001 AUD 4,60 kn
CAD Kanada 001 CAD 4,95 kn
CZK Češka 001 CZK 0,28 kn
DKK Danska 001 DKK 0,99 kn
HUF Mađarska 100 HUF 2,29 kn
JPY Japan 100 JPY 5,75 kn
NOK Norveška 001 NOK 0,78 kn
SEK Švedska 001 SEK 0,71 kn
CHF Švicarska 001 CHF 6,50 kn
GBP V. Britanija 001 GBP 8,43 kn
USD SAD 001 USD 6,46 kn
BAM 001 BAM 3,79 kn
EUR EMU 001 EUR 7,41 kn
PLN Poljska 001 PLN 1,72 kn

Konvertor

  • Croatives
  • @Villa_Estella
  • Villa Estella on Facebook