Izlet u Šibenik
Šibenik je smješten gotovo na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših kraških rijeka Hrvatske. Danas je Šibenik administrativno - politički, gospodarski i društveno - kulturni centar Šibensko - kninske županije, kojoj se područje prostire uz obalu izmedju zadarskog i splitskog primorja u dužini oko 100 km, a u unutrašnjosti joj zaledje dopire do bila Dinare, udaljenog 45 km.
Šibensko - kninska županija obuhvaća površinu od 1860 km2 i sastoji se od otočnog i obalnog dijela, te zaledja. Otočni dio Šibensko - kninske županije sastoji se od 242 otoka, otočića i nadmorska grebena. Taj arhipelag se nalazi pretežno u sjeverozapadnom dijelu šibenskog akvatorija, ističe se razvedenošću, ogoljelošću svojih površina i slabom naseljenošću - u šibenskom području svega je 10 otočkih naselja. Najbrojnija otočna skupina Kornati, poznata je po bizarnosti svojih oblika i raskoši prirodnih ljepota.
Iz Šibenskog zaljeva, dugačkog 10 km i širokog 300 - 1200 metara, izlazi se na otvoreno more i otočno područje kroz uski krivudavi kanal. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar i na jugoistoku do bila Svilaje. Ovaj prostor na kojem živi veći dio stanovnika županije, doživio je snažnu urbanizaciju poslije II svjetskog rata. Ovdje su smješteni gotovo svi proizvodni kapaciteti i koncentrirana gotovo sva gospodarska djelatnost i snaga županije.
Reljefnu sliku šibenskog područja karakteriziraju brdski vapnenački grebeni (Trtar se proteže sa svojim nizom prema jugoistoku, a ispred njega je niži, šibensko - primorski), zatim udoline (Gornje i Donje polje) i zaravni - osnova poljodjelstva. Od biljnog pokrivača najviše je zastupljena smrča u zaledu i makija u priobalno - otočkim predjelima. Za šibensko područje je karakteristična mediteranska klima s vručim ljetima koje razblažuje maestral, i suhim zimama.
Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, čudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.
Danas je Šibenik glavni je grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Županije šibensko-kninske koje broji 51 553 stanovnika ( 2001.).
Tvrđava sv. Mihovil
Tvrđava sv. Mihovil nalazi se na uzvisini 70m nad morem iz nad stare gradske anglomeracije. Izgrađena je u razdoblju od XV.-XVII. stoljeća od bijelog tesanog kamena. Arheološkim istraživanjima pronađeni su ostatci kulture iz željeznog doba pretpovijesti, što dokazuje da su Hrvati utvrdu podigli na mjestu nekadašnjeg gradinskog punkta starih Ilira. Postoje dva ulaza u tvrđavu, jedan se nalazi na zidu prema starom groblju, a drugi na sjevernoj strani.
Tvrđava sv. Nikole
Tvrđava sv. Nikole nalazi se na ulazu u kanal Sv. Ante, a sagrađena je sredinom 16 st . radi obrane od turskih napada s morske strane. Sazidana je prema nacrtima mletačkog vojnog graditelja Michielea Sammichella. Tvrđava sv. Nikola ( ima trokutastu formu) spada u najjače fortifikacijske utvrde na našoj obali.
Tvrđava sv. Ivan
Tvrđava sv. Ivan nalazi se na brdu visokom 115 m , na sjevernoj strani povijesne gradske jezgre. Podignuta je 1646.godine prema projektu mletačkog vojnog inženjera Antonija Lenija. Već godinu poslije, 1647.god., vodile su se teške borbe s vojskom turskog paše Tekelije koji ju je želio zauzeti kako bi zavladao gradom.
Tvrđava Šubićevac
Tvrđava Šubićevac nalazi se jugoistočno od tvrđave Sv. Ivan na nešto manjoj uzvisini. Budući da je izgrađena iste godine kao i tvrđava Sv. Ivan znatno je pridonijela da se zaustavi turska navala na Šibenik.
Bedemi, kule i gradska vrata
Ishodište starih gradskih bedema bila je tvrđava sv. Mihovila. 1864. godine je uklonjen dio zidina koje su opasavale grad sa sjeverne i jugoistočne strane. Danas je ostao samo dio bedema sa sjeverne strane na Gorici, dio zidina kroz park prema obali, mali dio zida pokraj Poljane, te ostatci bastiona iz 17.st., iza hotela "Krka". Većim dijelom sačuvan je dupli gradski bedem koji se spušta s tvrđave sv. Mihovil niz strmu padinu do obale (Kvartir) i završava velikim gotičkim vratima. Zapadni dolački bedem s gradskim vratima, koji se sa tvrđave spušta do mora, izgrađen je u 15.st. kako bi se Dolac zaštitio od turskih napada.
Katedrala sv. Jakova
Šibenska katedrala sv . Jakova , gradjena više od stotinu godina , svjedočanstvo je upornosti , odricanja i vjere generacija Šibenčana . Izdvaja se po mnogo čemu , ne samo u hrvatskom , već i u europskom graditeljstvu : u cijelosti je izgradjena od kamena , bez uporabe ikakvog drugog materijala . Jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara , i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala ; takodjer jedinstvena je među renesansnirn crkvama s pročeljem u obliku trolista ; naposljetku , jedinstvena je po suglasju arhitekture i niza od 71 realističnog portreta na apsidama .
Dokumenti iz razdoblja gradnje katedrale svjedoče o doprinosu cjelokupne komunalne zajednice u njezinu podizanju , ali i mnogih pojedinaca , medju kojima je najveći broj domaćih klesara , graditelja i zanatlija . Među njima najznačajniji je Juraj Matvejev Dalmatinac , podrijetlom Zadranin , s kojim Šibenčani 1441. godine sklapaju ugovor o njegovu preuzimanju dužnosti protumajstora šibenske stolne crkve . Katedrala , zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom te okolnim crkvama , palačama i kneževim dvorom , u kojem je danas smješten županijski muzej , tvori zacijelo najljepši trg u hrvatskoj urbanističkoj baštini .
U zimsko vrijeme Katedrala je otvorena svaki dan od 08. 30 -12. 00 te od 16. 00 - 20. 00 , a u ljetno doba je otvorena cijeli dan od 08. 30 - 20. 00 .
Cijena ulaza : 10,00 kuna
Mise: svaki dan 09. 30 , 11. 00 i 18. 00.
Sakralni spomenici
Crkve i samostani
Malo je gradova koji se kao Šibenik mogu pohvaliti bogatstvom sakralnih objekata. Šibenik je grad s 24 crkve, od kojih je 12 crkava u Službi Božjoj, a šest crkava je danas u drugoj funkciji; Sv. Barbara – Muzej sakralne umjetnosti, Sv. Grgur – stalna postava djela Jurja Dalmatinca, Sv. Krševan – galerijski prostor, Sv. Katarina – stambeni prostor, Svi Sveti – prvi muzejski prostor 1925. godine, Sv. Mihovil – do 1995. atelje duboresca pok Ante Belamarića. Osim 24 crkve Šibenčani su u deset stoljeća sagradili i šest samostana ( 3 muška i 3 ženska) .
Crkva sv. Barbare
Crkva sv. Barbare spomenik je gotičkog graditeljstva. Crkva je jednobrodna građevina čija je gradnja započela oko 1400.god. Iznad glavnog ulaza ističe se gotička niša u kojoj se nalazi skulptura Sv. Nikole – djelo talijanskog majstora Bonina iz Milana. Na sjevernom zidu crkve je gotički prozor u čijem se donjem dijelu nalazi skulptorski rad koji je kao zavjet 1419. godine dao izraditi Šibenski lječnik Marko. To je jedinstven primjer srednjovjekovnog reljefnog prikaza lječnika na istočnoj obali Jadrana.
Danas se u crkvi Sv. Barbare nalazi mali crkveni muzej u kojem su izložena najvrijednija umjetnička djela iz 14.- 17. st .
Crkva sv. Ivana
Crkva sv. Ivana je gotičko-renesansna građevina podignuta je u 15 stoljeću pod imenom crkva Sv. Trojstva. Stepenište uz južnu stranu crkve djelo je poznatog šibenskog graditelja Ivana Pribislavića, a ukrašeno je basreljefom. U podnožju zvonika je renesansni prozor, djelo Nikole Firentinca, a iznad prozora je reljef s janjetom ispod kojega je raskriljeni anđeo. Reljefi predstavljaju remek djela dalmatinskog srednjovjekovnog graditeljstva. Zanimljiv je i zvonik u koji je ugrađen turski sat s jednom kazaljkom koji je dopremljen iz Drniša nakon što su ga Turci u 18. st . potpuno napustili. Kupola zvonika uklonjena je 1862. nakon jakog potresa.
Crkva sv. Krševana
Crkva sv. Krševana najstarije je sačuvani sakralni objekt, a datira iz 17. st . Građena je u romaničkom stilu. Sve do II. Svjetskog rata služila je za bogoštovlje, a za vrijeme rata jako je oštećena. Nakon restauracije je postala izložbeni prostor Muzeja grada Šibenika, a danas je galerija sv. Krševana. Pokraj crkve je postavljeno najstarije zvono u Hrvatskoj, izrađeno 1266. godine, a pronađeno je u moru kod otoka Silbe.
Crkva sv. Martina
Crkva sv. Martina podignuta je početkom 17 st . od bijelog tesanog kamena, a dominira središnjim dijelom Doca. Crkvicu krasi velika rozeta na kojoj su uklesani medaljoni 12 apostola. Gradnju crkve je pokrenula bratovština sv. Marka čijom su zaslugom 1776. godine nabavljene orgulje.
Crkva Gospe vanka grada
Crkva Gospe vanka grada podignuta je na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo groblje sa crkvicom sv. Kuzme i Damjana ( 1452.god.). Nakon ustanovljenja Varoške župe ( 1604.god.) započela je adaptacija stare crkve koja je proširena, te je 1740. godine dovršena gradnja nove kamene crkve. Malo kasnije izgrađen je zvonik koji je mostićem spojen s crkvom. Ispred i okolo crkve Gospe vanka Grada nalazilo se gradsko groblje napušteno 1828. godine.
Crkva sv. Duha
Crkva sv. Duha nalazi se u centru grada na Trgu Dinka Zavorovića, a izgrađena je u 17.st. prema projektu Antuna Nogulovića. Crkvu krasi lijepo kameno pročelje sa krasnom rozetom u baroknom stilu.
Nova crkva
Nova crkva je renesansni hram iz prijelaza 15. i 16. stoljeća. Kao jedan od graditelja spominje se Nikola Firentinac čije je djelo kamena skulptura “Pieta” i reljef “skidanje Krista s križa” koji je uklesan u donjem dijelu zvonika. Stropne slike u crkvi izradili su domaći umjetnici Mondella, Sisanović i Bojković. Gornji djelovi zidova ukrašeni su fresco slikarijama Šibenskih slikara prve polovice17. stoljeća.
Crkva sv. Nikole
Crkva sv. Nikole podignuta je u 17.st. u baroknom stilu, a u njoj se uz više grobnica, kao zavjetni darovi, nalaze modeli jedrenjaka. Pročelje joj završava zvonikom na preslicu, a donji dijelovi su raščlanjeni prozorima i portalom jednostavnih okvira. U unutrašnjosti na kasetnim poljima stropa nalaze se svetački likovi i portreti donatora u pučkim nošnjama i natpisima koji spominju njihova imena.
Crkva sv. Elizabete
Crkva sv. Elizabete potječe iz 16.st., a nalazi se u gradskom predjelu Crnica. Smatra se da su se oko crkvice potkraj prošlog stoljeća nalazili ostatci starih zdanja u koje se po predaji bio sklonio kralj Bela IV. Bježeći pred Tatarima i Mongolima. Nakon II. svjetskog rata crkvica je potpuno obnovljena, a nadograđen je i Župni pastoralni centar. Do crkve Sv. Elizabete, kao prvi poslijeratni sakralni objekt, izgrađena je crkva sv. Leopolda.
Crkva Uspenie Bogomatere
Crkva Uspenie bogomatere sagrađena je na mjestu gdje su u 12. st . obitavali templari. To je barkona građevina iz 17. – 18. stoljeća. Do početka 19.st. to je bila katolička crkva Sv. Spasa, te je pripadala ženskom benediktinskom samostanu. 1810. god. odlukom Napoleona crkva biva ustupljena pravoslavnom episkopu Benediktu Kraljeviću. Crkva se ističe baroknim zvonikom s početka 18 st . , koji je djelo domaćeg majstora Ivana Skoka.
Crkva sv. Grgura
Crkva sv. Grgura nalazi se u najstarijoj šibenskoj ulici; Ulici Jurja Dalmatinca, gdje se nalazi i njegov dom. U ovoj maloj crkvici gotičkih stilskih obilježja postavljena je stalna tematska izložba “Juraj Dalmatinac i njegovo djelo izvan Šibenika”.
Crkva sv. Dominika
Crkva sv. Dominika nalazi se na zapadnom dijelu grada na obali. Do 1910. godine bila je renesansna građevina, ali tada poprima gotičke stilske karakteristike. U unutrašnjosti crkve nalaze se dva vrijedna drvena oltara, grobnica šibenskog biskupa Arrigonia, te orgulje koje je 1818.godine izradio majstor Gaetano Mascatelli.
Crkva i samostan sv. Frane
Crkva sv. Frane podignuta je u drugoj polovici 14.st. na krajnjem jugoistočnom dijelu povijesne gradske jezgre. Crkva predstavlja prostranu jednobrodnu gotičku građevinu bez arhitektonskih dekorativnih elemenata. U 15.stoljeću na sjevernoj strain dograđena je kapela sv. Križa i preuređen je prezbiterij sa svetištem. Na pročelju crkve je glavni ulaz s kamenim okvirom gotičkog oblika, a u luneti se vide ostatci fresco slikarije iz 14. stoljeća. U kapeli sv. Križa smještene su orgulje koje je 1762.god. izradio glasoviti graditelj tih instrumenata Petar Nakić.
U sklopu arhitektonskog kompleksa šibenskih franjevaca-konventualaca s južne strane crkve nalazi se samostan koji datira iz 14.st. budući da su se stoljećima skupljale kulturno-povijesne umjetničke vrijednosti samostan danas predstavlja mjesto na kojemu je pohranjen velik dio spomeničke baštine grada.
Samostanska knjižnica ističe se zbirkom od 140 inkunabula te zbirkom rukopisnih kodeksa. Tu se nalazi i “Šibenska molitva” jedan od najstarijih hrvatskoh jezičnih I književnih spomenika, napisan latinicom oko 1375.godine.
Crkva i samostan sv. Lovre
Crkva sv. Lovre sagrađena je u drugoj polovici 18.st., za potrebe franjevačkog reda. Na pročelju crkve, koje završava zabatom , nalazi se profilirani portal sa skromnim baroknim nadvratnikom. U timpanonu pobočnog ulaza postavljena je manja skulptura sv. Lovre iz 1720 god.. Pod pročeljem u dubini sjeverne stjene uređena je spilja Gospe Lurdske. Nasuprot crkvi je franjevački samostan iz 1650 god.., a njegova glavna zgrada je Foscolova palača, najljepši primjerak šibenskog reprezentativnog stambenog graditeljstva iz 15. st . iz vremena cvjetne gotike i majstora Jurja Dalmatinca.Šibenska katedrala sv . Jakova , gradjena više od stotinu godina , svjedočanstvo je upornosti , odricanja i vjere generacija Šibenčana . Izdvaja se po mnogo čemu , ne samo u hrvatskom , već i u europskom graditeljstvu : u cijelosti je izgradjena od kamena , bez uporabe ikakvog drugog materijala . Jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara , i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala ; takodjer jedinstvena je među renesansnirn crkvama s pročeljem u obliku trolista ; naposljetku , jedinstvena je po suglasju arhitekture i niza od 71 realističnog portreta na apsidama.
Stara gradska jezgra
Osim brojnim sakralnim građevinama, katedralom, palačama ( Rossini, Divinić, Gotička palača, Pellegrini i dr.) portalima, butama i sl. stara šibenska jezgra se ističe ljepotom središnjeg gradskog trga ( Trga Republike Hrvatske) s Gradskom Vijećncom i Kneževom palačom ...
Središnji gradski trg (Trg Republike Hrvatske) se dugo vremena nazivao PLATHEA COMUNIS , a kasnije i GOSPODSKI TRG. Šibenik je upravo na tom trgu 1750. god. dobio prvu kavanu. Stoljećima je ovaj trg bio središte javnog i društvenog srednjovjekovnog života, a u vrijeme napada mletačke vojske ( 1378.god.) bio je i poprište krvavih borbi Šibenčana. Oko trga se nalaze najreprezentativniji objekti šibenskog graditeljstva; Katedrala, Gradska vijećnica, Mala lođa, Kneževa i Biskupska palača, te sklop kamenih patricijskih palača.
U staroj gradskoj jezgri zanimljiv je i Trg s četiri bunara koji je izgrađen 1451. godine. Budući da je grad za mletačke vlasti oskudjevao vodom, te iste vlasti su naredile gradskom knezu da otpočne gradnju cisterne. Tako Šibenik dobiva cisternu Četiri bunara koja je četiri i pol stoljeća opskrbljivala građane vodom.
Gradska vijećnica nalazi se na središnjem gradskom trgu ( Trgu republike hrvatske ), negdašnjoj Plathei communis. To je vrlo skladna i prozračna renesansna građevina podignuta 1533. - 1536. godine. Prizemlje obuhvaća trijem s polukružnim lukovima što se oslanjaju na lukove, odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. Na katu je reprezentativna dvorana u kojoj su se sastajala gradska vijeća. U prosincu 1943.god. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja Vijećnica je bila potpuno razorena te je nakon rata restaurirana u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.
Kneževa palača nalazi se na obali u staroj gradskoj jezri. Sačuvana su dva krila ovog nekoć mnogo većeg zdanja u koje je uredovao i boravio najviši predstavnik mletačke vlasti u komuni - gradski knez- kapetan. Po sredini južnog krila gotički je prolaz s gradskim vratima. Na zapadnom krilu okrenutom sakristiji katedrale, dvoja su vrata jadnostavnih kamenih okvira. Godine 1975. dovršena je adaptacija Kneževe palače u za funkciju Muzeja grada Šibenika .
Biskupska palača (1439.-1441.) naslonjena je na katedralu sv. Jakova s morske strane . Biskupska palača je gotičko-renesansni objekt iz druge polovice 15.st. Brojnim zahvatima izgubljen je prvobitni izgled na što nas posjećaju elementi sačuvani na pročelju i dvorištu ( dio arkada, portal, trifora s kamenom skluputom).Uz nju su sačuvana stara Morska vrata, ulaz u grad s obale.
4 Bunara
Šibenčani su u srednjem vijeku zbog brojnih vojnih opsada i sušnih razdoblja dali izgraditi javnu gradsku cisternu. Ugovor o gradnji vodoopskrbnog centra „4 bunara“, između šibenske općine i majstora Jakova Coterra, sklopljen je 10.siječnja 1446. godine.
Nadzor na gradnjom cisterne povjeren je Jurju Dalmatincu, poznatom arhitektu, graditelju i kiparu. Danas je ovaj povijesni lokalitet obnovljen i predstavlja gradsku pozornicu pogodnu za održavanje brojnih manifestacija. Terasa s bunarima popločana je crvenom opekom u obliku riblje kosti kako su nekada bile poslagane.
Izvor: www.sibenik-tourism.hr